Zdravstveni pregledi tokom trudnoće – Šta možete da očekujete?

Trudnoća je posebno razdoblje u životu svake žene, ispunjeno radošću, ali i brigom za zdravlje bebe i majke. Redovni zdravstveni pregledi tokom trudnoće ključni su za praćenje razvoja ploda i otkrivanje eventualnih komplikacija na vreme. Ovi pregledi ne samo da pružaju dragocene informacije lekarima, već i umiruju trudnice pružajući im sigurnost i jasnoću tokom ovog perioda.

U tekstu koji sledi otkrijte kako izgleda trudnoća po nedeljama i koji pregledi i testovi se savetuju od prvog do poslenjeg dana trudnoće.

Prvi prenatalni pregled

Prve nedelje trudnoće su ključne za razvoj fetusa, jer se u tom periodu formiraju osnovne strukture i organi koji će biti od esencijalnog značaja za dalji rast i razvoj.

Nakon potvrde trudnoće, prvi prenatalni pregled obavlja se obično između 6. i 10. nedelje. Ovaj pregled uključuje:

  • Ginekološki ultrazvuk – potvrđuje trudnoću, određuje gestacijsku starost i proverava da li je trudnoća u materici.
  • Krvne analize – određuju krvnu grupu, Rh faktor, nivo gvožđa, šećera u krvi, funkciju jetre i bubrega, kao i prisustvo infekcija (hepatitis B i C, HIV, sifilis, toksoplazmoza, rubeola).
  • Analiza urina – otkriva moguće infekcije i bubrežne probleme.
  • Merenje krvnog pritiska i telesne mase – služi kao polazna tačka za praćenje zdravstvenog stanja tokom trudnoće.

Genetski testovi i skrining

U prvom trimestru, između 11. i 14. nedelje, preporučuje se Dabl test, koji kombinuje rezultate krvne analize i ultrazvučnog pregleda (nuhalna translucencija) kako bi se procenio rizik od genetskih poremećaja poput Daunovog sindroma.

Dabl test se obavlja između 11. i 14. nedelje trudnoće, a sastoji se od:

Biohemijske analize krvi – meri nivoe dva hormona:

    • PAPP-A (plazmatski protein A specifičan za trudnoću)
    • hCG (humani horionski gonadotropin)

Ultrazvučnog pregleda – meri se debljina nuhalne translucencije (prozirnog prostora na vratu fetusa), što može ukazati na povećan rizik od hromozomskih abnormalnosti.

Dabl test ne postavlja dijagnozu, već procenjuje rizik od genetskih poremećaja, poput Daunovog, Edvardsovog i Patauovog sindroma. Ako rezultati ukažu na povećan rizik, lekar može preporučiti dodatne testove, poput NIPT-a ili amniocenteze.

U drugom trimestru, između 15. i 20. nedelje, ukoliko se nije radio Dabl test, može se raditi tripl test ili kvadripl test, koji dodatno procenjuju rizik od hromozomskih anomalija i defekata neuralne cevi.

Danas su dostupni i neinvazivni prenatalni testovi (NIPT) koji analizom majčine krvi detektuju hromozomske nepravilnosti sa velikom preciznošću.

Morfološki ultrazvuk

Između 18. i 22. nedelje obavlja se detaljan morfološki ultrazvuk, koji analizira anatomiju fetusa, uključujući srce, mozak, kičmu, bubrege i udove. Ovaj pregled je ključan za otkrivanje eventualnih strukturnih anomalija.

Morfološki ultrazvuk je sveobuhvatan pregled koji uključuje:

  • Pregled glave i mozga – oblik lobanje, veličinu i simetriju hemisfera, strukture mozga (mozak, cerebelum, moždane komore, septum pellucidum).
  • Pregled lica – provera usana (da bi se isključila rascepljena usna/palatina), nosne kosti (bitno za procenu rizika od Daunovog sindroma).
  • Pregled kičme – isključivanje spinalnih defekata (spina bifida).
  • Pregled srca – pregled srčanih šupljina, zalistaka i ritma srca, otkrivanje mogućih urođenih srčanih mana.
  • Pregled pluća i dijafragme – položaj i razvoj.
  • Pregled abdomena i unutrašnjih organa – želudac, bešiku, bubrege i creva.
  • Pregled ruku i nogu – broj prstiju, pokreti ekstremiteta, simetrija.
  • Pregled posteljice, pupčane vrpce i plodove vode – proverava se dotok krvi kroz pupčanu vrpcu, kao i količina amnionske tečnosti.

Na ovom preghledu moguće je videti i pol bebe, ali primarna svrha pregleda je procena razvoja i isključivanje anomalija.

Testovi tolerancije na glukozu

Između 24. i 28. nedelje obavlja se OGTT (oralni test tolerancije na glukozu) kako bi se isključio gestacijski dijabetes, stanje koje može uticati na zdravlje i majke i bebe ako se ne prepozna i ne leči na vreme.

Dopler ultrazvuk i CTG

U trećem trimestru, nakon 30. nedelje, rade se dodatni pregledi kao što su:

  • Dopler ultrazvuk
  • CTG (kardiotokografija)

Pomoću Doppler ultrazvuka meri se protok krvi kroz krve sudove.

Pregledom protoka krvi kroz pupčanu vrpcu procenjuje se dotok hrane i kiseonika do ploda. Ako je protok krvi slab, to može ukazivati na intrauterinu restrikciju rasta ploda (IUGR), što znači da plod ne dobija dovoljno hranjivih materija.

Nadalje, dopler procenjuje kako krv teče kroz fetalne krvne sudove, ali i kroz materičnu arteriju, što je važno za otkrivanje problemskih trudnoća, kao što su preeklampsija i IUGR. Ovaj test može pokazati smanjenje dotoka krvi u matericu, što može negativno uticati na rast ploda.

Dopler može otkriti i eventualne probleme sa posteljicom, kao što je prerano odvajanje posteljice (abruptio placentae) ili placenta previa (posteljica koja prekriva cerviks), što može uzrokovati komplikacije.

CTG je test koji se koristi za praćenje srčane frekvencije fetusa i aktivnosti materice (kontrakcije). CTG je jedan od ključnih testova koji se koristi za procenu dobrobiti ploda i može otkriti fizički stres ili hipoksiju (nedostatak kiseonika).

CTG se izvodi tako što se dva senzora stavljaju na stomak trudnice. Jedan senzor meri brzinu otkucaja srca ploda, a drugi učestalost i snagu kontrakcija materice.

I dopler i CTG testa su neinvazivni bezbedni testovi,  a njihova kombinacija može pružiti važne informacije o stresu ploda i fetalnom zdravlju.

Poslednji pregledi pred porođaj

Pred kraj trudnoće, obično između 36. i 40. nedelje, obavljaju se:

  • Pregled položaja ploda – određuje da li je beba u pravilnom položaju za vaginalni porođaj.
  • Vaginalni i cervikalni brisevi – testiraju prisustvo bakterija poput streptokoka grupe B, koje mogu ugroziti zdravlje novorođenčeta tokom porođaja ukoliko se ne uvede terapija.

Zaključak

Redovni zdravstveni pregledi u trudnoći su osnova sigurnog i zdravog ishoda za majku i bebu. Oni omogućavaju pravovremeno otkrivanje potencijalnih problema i pravilan medicinski nadzor, čime se smanjuju rizici i povećava sigurnost trudnoće. Trudnice bi trebalo da budu informisane o važnosti svakog pregleda i da redovno prate preporuke lekara kako bi njihova trudnoća protekla što bezbednije i mirnije.