Tag Archives: kosačica

Žetva pšenice – priprema i šta posle?

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Žetva se polako privodi kraju, prinosi su veći u odnosu na prošlu godinu te će je biti dosta za naše potrebe ali i za izvoz. Pre same žetve, kako ne bi bilo puno gubitaka je neophodno izvršiti određene pripreme ali i nakon nje preduzeti neke mere kako bi zemljište bilo spremno za setvu. 

Priprema kombajna za žetvu

Nekada se, danas veoma retko, prikupljanje i uklanjanje dozrelih žitarica sa polja odvijalo u dve faze, od kojih su obe iziskivale izuzetan trud i napor. Danas nam je, razvojem poljoprivredne mehanizacije, a pre svega pojavom kombajna to olakšano. Međutim, da bi žetva prošla što uspešnije potrebno je izvršiti određene pripreme. Pre svake žetve kombajn treba da se kompletno pregleda i da se preduzmu sve neophodne mere kako bi se izbegli problemi u žetvi, jer je vreme žetve ogranićeno, i svako kašnjenje zbog kvarova je produžava.  Priprema kombajna za žetvu je značajna iz više razloga. Pre svega kada se govori o kvalitetu zrna, smanjenju gubitaka i pravovremenosti obavljanja. Ako se kombajn dobro pripremi i podesi, gubici zrna mogu biti svedeni na prihvatljivi minimum. Pre samog rada trebalo bi da se prekontrolišu svi radni delovi, zamažu svi delovi predviđeni za mazanje i zavari ono što je neophodno. Takođe, kombajn se prvo proba u praznom hodu, a zatim se ulazi u žetvu. Prilikom kombajniranja treba stalno pratiti rad kose, vitla i slamu koja izlazi iz kombajna. Treba istaći i da je najbolje kombajnirati u krug po njivi, jer se tada najbolje koristi vreme a najmanje se troši nafta za žetvu.

Prva mera posle žetve – ljuštenje strništa

Ljuštenje strništa treba da bude prva mera posle žetve. Ona podrazumeva da se zemljište pliće obradi posle ubiranja strnih žita. Pre žetve je zemljište zbog prisustva žita zaštićeno od direktnog sunčevog zračenja ali i vetrova, pa su gubici vode i isparavanja umanjeni. Međutim, kada se usev požanje zemljište postaje direktno izloženo vetrovima i sunčevom zračenju i dolazi do velikog gubitka vode, prvenstveno u satima nakon žetve. Gubitak vode uslovljava i uspostavljanje kapilarnog sistema. Obradom tj. ugaranjem strništa se prekida kapilarni sistem, a na površini zemljišta se formira zaštitini sloj od sitne zemlje i žetvenih ostataka koji značajno utiču na to da gubitak vode bude znatno manji. Obrađeno zemljište će i lakše primati vodu koja putem atmosferskih taloga dospeva na njegovu površinu, dok neobrađeno strnište ne uspeva da primi tu količinu atmosferskih taloga pa može doći do kretanja vode na površini.

Takođe, još jedna mera koju treba podržati je zaoravanje zemljišta. Odlaganje ove mere bi značilo gubitak velike količine vode, te je zaoravanje najbolje uraditi istog dana kao i žetvu, eventualno dan kasnije i to na dubini 10 cm – 12 cm.  Zaoravanje je korisno i zbog toga što se smanjuje zakorovljenost zemljišta jer se vegetativni ostaci isecaju plugovima, delom zaoravaju ili ostaju na površini a kasnije se isuše na visokim temperaturama.

Takođe, stručnjaci navode da bi trebalo obratiti pažnju na kontrolu zemljišta, a da je dobro prilika da se to uradi, upravo nakon žetve pšenice, ukoliko nije urađeno do tada.